Svetski skup Podunavskih Nemaca

   Ove godine poseban jubilej zauzima centralno mesto u istoriji Podunavskih Švaba. Naime, pre 240 godina započelo je naseljavanje evangelističkih porodica duž srednjeg i donjeg toka Dunava. U okviru habzburške politike naseljavanja, ljudi iz različitih delova srednje Evrope doseljavali su se na područja današnje Srbije i Hrvatske. Tokom narednih generacija tamo su nastale nemačke zajednice, kao i crkve i škole, koje su dugoročno oblikovale društveni, kulturni i verski život.

Povodom ovog jubileja, Savez Podunavskih Švaba, sa sedištem u Nemačkoj, i na čelu sa predsednikom Jurgenom Harihom (Jürgen Harich) krenuo je na višednevno putovanje kroz Srbiju i Hrvatsku. Grupa je činila dvadesetak pripadnika Podunavskih Švaba iz raznih država. U središtu putovanja nije bilo samo obilazak istorijskih mesta, već pre svega susret sa tragovima sopstvene istorije i sa nemačkim zajednicama koje danas žive na ovim prostorima.
Predsednik Nacionalnog saveta mr Mihael Plac istakao je izuzetno zadovoljstvo time što se slično putovanje održava drugu godinu za redom baš u Srbiji i što je imao čast da bude deo događaja. 
- Ovakvi skupovi govore nam da, dok god postoji interesovanje i zanimanje za našu kulturu, tradiciju i istoriju, radimo ispravne stvari u očuvanju identiteta nemačke zajednice u Srbiji - istakao je ovom prilikom Plac.
Putovanje je počelo 2. avgusta u Osijeku, gde je grupa prisustvovala bogosluženju u evangelističkoj crkvi, a zatim posetila jedno spomen-obeležje. Nakon prelaska granice i dolaska u Srbiju, putovanje je nastavljeno prema Apatinu, gde su, između ostalog, posetili Podunavskošvapski crkveni muzej i udruženje „Adam Berenz“. Dan je završen obilaskom grada i zajedničkom večerom i druženjem sa pripadnicima nemačke manjine u Srbiji, nakon čega je grupa nastavila put prema Somboru.
Dana 3. avgusta na programu su bile posete Gakovu i Kruševlju. Na oba mesta položeni su venci i odata počast stradalima. Po povratku u Sombor, grupa je posetila Muzej  Podunavskih Švaba i grad Sombor, gde im je prezentovana i prikazana kompletna istorija, do današnjih dana, a vezana za nemačku nacionalnu manjinu.



U sedištu Nacionalnog saveta i HUN „Gerhard“ u Somboru održan je sastanak, prezentacija i druženje sa pripadnicima nemačke manjine u Srbijii. Tokom ovog susreta pružila se i prilika da se lično upoznaju sa novim zamenikom ambasadorke Savezne Republike Nemačke, gospodinom Paulom Amanom (Paul Amman), kao i novim kulturnim atašeom Ambasade Savezne Republike Nemačke u Beogradu, gospođom Petrom Štokl (Petra Stöckl).
Dana 4. avgusta putovanje je nastavljeno prema Lovćencu (Sekic) i Magliću (Bulkes). Pored posete Podunavskošvapskoj zavičajnoj sobi i projektu vezanom za crkvu u Magliću, grupa je tokom obilaska imala priliku da se upozna sa istorijom oba mesta. Nakon toga putovanje je nastavljeno prema Novom Sadu.
Naredni dan, 5. avgust, bio je posvećen obilasku Novog Sada, Petrovaradina, Marije Snežne i Sremskih Karlovaca. Pored obilaska grada i posete Petrovaradinskoj tvrđavi, grupa je posetila hodočasničku crkvu Marije Snežne, a zatim i Podunavskošvapsku zavičajnu kuću u Sremskim Karlovcima. Na programu je bila i Kapela mira.
Dana 6. avgusta putovanje je nastavljeno kroz Nacionalni park Fruška gora, a potom prema Sremskoj Mitrovici, gde je grupa posetila manastir i spomen-obeležje, uz polaganje venca.
Putovanje je 7. avgusta nastavljeno prema Bačkom Jarku, Zemunu (Franctalu), Zrenjaninu i Pančevu. Posećeno je više spomen-obeležja, odata pošta stradalima i položeni su venci. U Zrenjaninu su na programu bili i obilazak grada i zajednički ručak.
Dana 8. avgusta učesnici su obišli Knićanin (Rudolfsgnad) i Mramorak. U Knićaninu je obeležena 160. godišnjica ovog mesta, a tom prilikom odata je počast i žrtvama logora, otkrivene spomen ploče i održan kulturnoumetnički program.
Završetak putovanja usledio je 9. avgusta u Zemunu i Beogradu. Nakon bogosluženja sa evangelističkom zajednicom u Zemunu i zajedničkog ručka, na programu je bio obilazak Beograda, uključujući i Beogradsku tvrđavu.
Putovanje je tako povezalo istoriju, sećanje, kulturu i susrete. Pored brojnih istorijskih crkava, muzeja i spomen-obeležja, ono je pre svega pružilo priliku da se upoznaju današnje nemačke zajednice u Srbiji i da se ojačaju postojeće veze između Podunavskih Švaba u Nemačkoj, Srbiji i Hrvatskoj.